Bluetooth je djelo inženjera koji su radili za Ericsson, a Holanđanin Jap Haartsen, koji je razvio standard 1994. godine, naveden je kao pronalazač, ali mu nije dao ime.

Bluetooth je standard za bežični prenos podataka između uređaja. Prenos se vrši sićušnim dijelom čipa ugrađenog u uređaj, pomoću kojeg može da komunicira sa sličnim takvim modulom u bilo kom drugom uređaju. Uopšteno govoreći, koristi se za prenos malih količina podataka, a da pritom ne opterećuje bateriju.

Posebna interesna grupa za Bluetooth (SIG), stvorena 1998. godine kako bi postala sveprisutni komunikacioni protokol, brine o upotrebi i poboljšanju Bluetooth-a. Danas, u grupi koja okuplja više od 30 hiljada članova, razvijaju nove standarde (na primjer, Bluetooth 5) i licenciraju tehnologiju partnerima i članovima.

Danas gotovo svi koriste Bluetooth konekciju. Bilo za povezivanje pametnog telefona sa Bluetooth slušalicama, za korišćenje bežičnog miša i tastature u kancelariji ili za slanje fotografija i videa prijateljima u blizini.

U užem smislu, pojam „Bluetooth“ odnosi se na razmjenu informacija putem radio talasa na malim udaljenostima. Kad Bluetooth poveže dva uređaja, nastaje mreža poznata po nazivu Personal Area Network (PAN). PAN ne mora biti povezan s internetom na bilo koji način kako bi obavio prenos podataka.

Bluetooth koristi radio talase u spektru od 2,4 GHz. Ovu frekvenciju kratkog dometa obično koristi većina uređaja kojima je potrebna bežična povezanost, uključujući Wi-Fi rutere. Tehnologija se od drugih razlikuje po različitoj preraspodjeli podataka pri slanju i prijemu, zahvaljujući čemu se – između ostalog – može koristiti za povezivanje do osam različitih uređaja.

Da li je Bluetooth bezbjedan?

Kad je u pitanju bezbjednost ne postoji tehnologija koja je u potpunosti sigurna. Tokom 2019. zabilježeno je nekoliko velikih Bluetooth upozorenja, uključujući tu i ranjivost koja je mogla da dozvoli nekome da prati iOS i Microsoft mobilne uređaje kroz njihovu Bluetooth konektivnost.

Poznat je Bletooth propust BLESA (Bluetooth Low Energy Spoofing Attack) koji eksploatiše mogućnost da se uređaj automatski povezuje sa poznatim uređajima.

Uređaji bi tokom rekonekcije trebalo da provjeravaju kriptografske ključeve parnjaka, ali je problem u tome što je ova provjera opciona. Tako bi napadači, makar u teoriji, mogli da zloupotrijebe ovaj propust, te potencijalne žrtve prevare da se povežu sa potpuno nepoznatim uređajima, te ih upotrijebe za maliciozne napade.

Dobra vijest je da su Windows uređaji imuni na ovaj bluetooth propust, a Apple je ovu ranjivost zakrpio.

Na kraju, svaka konekcija bi mogla da bude i meta napada od strane sajber kriminalaca. Zato je važno da korisnici ne drže stalno upaljen Bluetooth i paze na koje se uređaje povezuju.

Šta predstavlja znak Bluetootha-a?

Bez obzira kog proizvođača pogledate, znak za Bluetooth je uvijek je isti: plave je boje sa znakom koji podsjeća na iskrivljeno slovo „B“.

Zapravo, Bluetooth znak je runa iz 10. vijeka. U to vrijeme današnjom Danskom vladao je vikinški kralj po imenu Harald „Bluetooth“ Blåtand, koji je prvi ujedinio brojna vikinška plemena u veliko dansko kraljevstvo pod jednom krunom.

Pronalazači Bluetooth konekcije naišli su na tu priču, pa su za znak uzeli inicijale kralja Haralada „H“ i „B“ ali ispisane skandinavskim runskim znakovima.

Istraživači se još uvijek ne slažu oko toga zašto je Harald uopšte dobio nadimak „Bluetooth“ (plavozubi). Između ostalog, postoji teorija da je volio da jede borovnice, pa su mu zubi gotovo uvijek bili plavi.

Izvor: it-mixer.com