Da li zaista znate šta Vaša djeca rade na internetu?
Djeca brzo uče i vole tehnologiju te se u današnje vrijeme već od najranijih dana služe internetom. U školskoj dobi vrijeme provedeno na internetu ispunjava većinu njihovog slobodnog vremena, što u prosjeku iznosi negdje oko 4-5 sati dnevno.
Budući da je internet medij koji nudi široke mogućnosti obrazovanja, informisanja, komunikacije ali i zabave, on djeci nudi mnoge korisne sadržaje, ali isto tako krije i brojne opasnosti i rizike. Internet je zapravo prava riznica neprimjerenih i neželjenih sadržaja, i to posebno kada govorimo o mladima i djeci koji često nisu svjesna online opasnosti odnosno nemaju znanja ni iskustva kako prepoznati istinu od laži i kako vrednovati različite informacije i sadržaje na koje nailaze.
Pravilna briga o djeci u 21. vijeku podrazumijeva i sigurnost djece na internetu jer navike i komunikacija koju dijete vodi online može uveliko utjecati na dječje ponašanje i budućnost, posebno kada govorimo o samopouzdanju, kritičkom razmišljanju i uspostavljanju kvalitetnih odnosa sa vršnjacima i s ljudima.
Ono što posebno zabrinjava je da mnogi roditelji ne pridaju puno pažnje dječijim online aktivnostima i ponašanju, što za posljedicu može imati različite neugodnosti ali i dovesti dijete u stvarnu opasnost.
Iako je većini roditelja sigurnost djece na prvom mjestu, isto istraživanje je pokazalo da samo 38 posto ispitanih roditelja smatra da je problem nasilja na internetu prisutan i u BiH.
Opasnosti koje vrebaju na internetu
Danas postoje brojne aplikacije i filteri kojima djeci možete ograničiti pristup određenim online sadržajima i društvenim mrežama, no to djecu i dalje ne štiti od nekih oblika online nasilja i različitih neprimjerenih sadržaja.
Na internetu se nalaze određeni sadržaji koje ne možete blokirati ni kontrolisati, a to su komentari na društvenim mrežama i web stranicama koji mogu sadržavati govor mržnje i linkove na različite neprimjerene sadržaje. Isto tako, određene stranice sadrže brojne reklame i obavijesti s pozivom na ‘klik’ koje vode na neprimjeren sadržaj, što posebno privlači mlađu djecu koja misle da se iza obavijesti krije neki interesantan ili zabavan sadržaj.
Kako je nemoguće zaštititi dijete od baš svake neprimjerene web stranice, jedan od prvih savjeta za roditelje kada se govori o zaštiti djece na internetu je izgradnja povjerenja u razgovoru s djetetom kako bi se ono, ako se i kad nađe u problemu na internetu, prvo obratilo za roditelju za pomoć i savjet.
Pored toga, stručnjaci smatraju da najveću odgovornost za educiranje djece o online sigurnosti snose upravo roditelji, a i učitelji i nastavnici, koji ne samo da trebaju pružati podršku djetetu već i konstantno pratiti nove trendove na internetu, posebno kad se radi o trendovima i novim opcijama na društvenim mrežama na kojima provode veći dio dana.
Kada govorimo o online sigurnosti vašeg djeteta, bitno je spomenuti nekoliko najčešćih rizika i opasnosti;
Opasni i neprimjereni sadržaji
Internet je pun opasnih i neprimjerenih sadržaja koje je nemoguće u potpunosti izbjeći, pa je u ovom slučaju najvažnije da s djecom razgovarate i utvrdite neki sistem pravila, kakav sigurno imate i kad se radi o nekim drugim stvarima.
Proučite mjere sigurnosti na društvenim mrežama i koristite alate i aplikacije za blokiranje neprimjerenih i pornografskih sadržaja kao što su veoma popularni Qustodio te Kidlogger koji prati šta djeca pretražuju na internetu i gdje se logiraju, a tu je i Zoodles koji je posebno prilagođen maloj djeci.
Jedan od servisa kojeg mnogi roditelji koriste je i OpenDNS FamilyShield koji radi na tako što blokira neprimjerene stranice na svim uređajima koji koriste internet preko kućnog routera. Ovaj servis je jako popularan jer blokira neželjene sadržaje i na mobitelima i tabletima.
Cyberbullying ili online nasilje označava razne oblike uznemiravanja u komentarima ili u privatnim porukama i razgovorima. Cyber nasilnik može biti svako, neko koga dijete poznaje iz škole, nepoznati vršnjaci koje upozna online ili nepoznate i poznate odrasle osobe koje na neki način žele nauditi djetetu. Djeca žrtve cyberbullying-a često ne žele pričati o nasilju zbog osjećaja stida ili straha, pa ako primjetite promjene u ponašanju vašeg mališana, nemojte zaboraviti da uzrok problema može biti online.
Privatni podaci i društvene mreže – Djeca i mladi proteklih godina najviše vremena online provode upravo na društvenim mrežama. Instagram, Snapchat i Facebook djeci omogućuju da se povežu s prijateljima iz škole, stvaraju nova prijateljstva ali i da dijele zabavne sadržaje te igraju igrice.
Društvene mreže, pored brojnih pozitivnih strana, imaju i negativne strane, i to ne samo kada govorimo o potencijalnim opasnostima kao što su neprimjereni sadržaji i stupanje u kontakt s osobama koje se kriju iza lažnih profila. Mnoga istraživanja su pokazala da društvene mreže i kod odraslih a naročito kod djece mogu izazvati manjak samopouzdanja i nezadovoljstvo, bilo da se radi o fizičkom izgledu, imovnom stanju ili rezultatima u školi i drugim aktivnostima. Mlađoj djeci je teže objasniti ove razlike, što je još jedan više razlog da istrajete u namjeri da djecu do određenog uzrasta držite podalje od društvenih mreža.
Stručnjaci savjetuju da, kad dijete bude spremno, zajedno napravite profil te da zajedno proučite opcije i postavke privatnosti kakve ima svaka društvena mreža. Djeci napravite privatni profil i redovno provjeravajte koga ima u prijateljima.
Ne zaboravite da svaka društvena mreža ima i opciju direktne komunikacije s online prijateljima, te slanja fotografija i video snimaka. Npr. Facebook Messenger, a i mnoge druge aplikacije imaju i opciju video poziva koju nasilnici mogu zloupotrijebiti, pa je veoma važno da djeci objasnite opasnosti koje nosi ovakva komunikacija, posebno ako se radi o nepoznatim osobama. Isto tako, Snapchat i Instagram dozvoljavaju objavljivanje lokacije u stvarnom vremenu pa nepoznate osobe s liste prijatelja mogu znati gdje se dijete u tom trenutku nalazi. Razgovarajte s djetetom o opasnostima ove opcije i podesite postavke profila tako da lokaciju mogu vidjeti samo prijatelji koje poznajete.
Većina društvenih mreža kao što su Instagram, Facebook ili Snapchat, ali i aplikacije za komunikaciju kao što su Viber i WhatsApp su preporučuju djeci od 13. godine života.
Društvena mreža koju djeca koriste od najranijih dana, čak od druge godine života je YouTube. Raznovrsnost zabavnih i edukativnih sadržaja koje nudi ovaj video servis privlačna je čak i bebama, a platforma je tako jednostavna za korištenje da je djeca savladaju mnogo prije nego nauče čitati i pisati.
Ono što je problematično jeste da YouTube također krije mnoge neprimjerene i uznemirujuće sadržaje, a putem opcije ‘Recommended’ (eng. preporuke) koja se nalazi na stranici mlađa djeca mogu lako doći u dodir u sadržajima koji nisu predviđeni za njihovu dob te se zbuniti ili uplašiti. Povežite YouTube sa svojim mailom kako bi znali šta dijete gleda i imali kontrolu nad sadržajima.
YouTube nije bezazlen ni za stariju djecu, posebno kako se zadnjih godina u svijetu povećao broj takozvanih ‘vloggera’, odnosno osoba koje putem videa iznose stvari iz privatnog života ili kroz razne tutorijale podučavaju djecu određenim stvarima. To naravno ne znači da je svaki od ovih YouTube kanala opasan, no neki od njih mogu promovisati pogrešne vrijednosti ili čak nasilje i neke opasne hobije, pa povremeno provjerite i šta starija djeca gledaju na YouTubeu.
Savjeti za roditelje
- Kada dođe vrijeme za to, zajedno s djecom napravite mail adresu i profile na društvenim mrežama. Ovako ćete znati njihove pristupne podatke, te provjeriti s kim dijete komunicira i ko su mu online prijatelji. Koristite gore navedene aplikacije i softvere koji blokiraju neželjene sadržaje i prate dječije aktivnosti online kako bi bili uvjereni da je dijete sigurno, ali i zadovoljno u komunikaciji s prijateljima i osobama koje upozna online;
- Savjetujte djecu da na internetu ne ostavljaju puno ime i prezime, kućnu adresu i ime škole, imena roditelja, brojeve telefona ili mobitela i objasnite im zašto odavanje privatnih podataka može biti opasno. Razgovarajte s njima i o drugim opasnostima i neugodnostima kao što su nasilne igrice, internet prevare i lažna predstavljanja;
- Napravite malu listu pravila kad se radi o online komunikaciji. Upozorite ih da ne stupaju u konverzacije s nepoznatim ljudima te da se nikad i nipošto ne nalaze s ljudima koje su upoznali online. Dobro je poznato da mnogi nasilnici prave lažne profile pretvarajući se da su vršnjaci ili nudeći djeci poklone i druge usluge ukoliko pristanu na susret. Isto tako, djeci objasnite da vam moraju reći ukoliko ih neko uznemirava ili zlostavlja na internetu, bilo da se radi o vršnjačkom nasilju ili odrasloj osobi. Potencijalne online opasnosti je u realnom svijetu moguće spriječiti pravovremenom reakcijom, pa je izgradnja povjerenja u odnosu s djetetom u ovom slučaju ključna. Ako smatrate da se radi o nečem ozbiljnijem od vršnjačkog zadirkivanja ili odrasloj nepoznatoj osobi sa sumnjivim namjerama, nemojte se dvoumiti da o tome obavijestite nadležne institucije;
- Pokažite interes za dječje online aktivnosti i ponekad zajedno gledajte video snimke na YouTube-u ili odigrajte neku igricu. Ovako ćete saznati više o tome šta djeca rade i gledaju kad su online, a i djeca će biti opuštenija kada u budućnosti budete htjeli provjeriti šta rade na internetu;
- S djecom razgovarajte smireno i nemojte im prijetiti ‘ukidanjem’ interneta ukoliko otkrijete nešto neprimjereno. To može prouzrokovati samo suprotnu reakciju i dovesti dijete do toga da i ubuduće krije svoje online navike. U današnje vrijeme je nemoguće zabraniti djeci korištenje interneta i ona će mu vrlo lako pristupiti i izvan kuće. Pored kompjutera, sada su tu tableti i mobilni telefoni koje mnoga djeca posjeduju, pa je skoro nemoguće kontrolisati kad i gdje će pristupati internetu.